RIJEKA STAN d.o.o.
Šet. A. Kačića Miošića 6
51000 Rijeka
+385 51 377 017
+385 51 371 611
info@rijekastan.hr

Problemi s vlagom u stanu

Problemi s vlagom u stanu

KAKO NASTAJE PREKOMJERNA VLAGA
Vlaga je kondenzirana vodena para koja se pojavljuje (kondenzira) na hladnim površinama u prostorijama gdje je vlažnost zraka velika. Na hladnim površinama vodena para se hladi i mijenja agregatno stanje iz plinovitog u tekuće. 
Prevelika koncentracija vlage u zraku pogoduje stvaranju gljivica, bakterija i plijesni u zidovima te povećanju broja grinja u prašini što može uzrokovati razne zdravstvene tegobe i bolesti.
Neke od pojava koje upućuju na pretjeranu vlažnost u stanu su korodiranje metala, kondenzacija na cijevima i/ili na prozorima, rast plijesni, ljuštenje boje i intenzivan miris.
U procjeni problema s vlagom koja se javlja u životnim prostorima važno je znati na kojim mjestima bi se problem mogao manifestirati te vizualno pregledati sva područja koja su dostupna. Također, moguće je koristiti jeftine mjerače vlage da bi testiralo koja je vlažnost u područjima koja su teško dostupna.
Da bi se vlaga uspješno sanirala neophodno je utvrditi uzroke njezinoga nastanka.
Atmosferska vlaga je vlaga koja nastaje kao direktna posljedica atmosferskih pojava (kiše) i u pitanju je tip vlage koji je najlakše kontrolirati. Uobičajeni problemi nastali od djelovanja atmosferske vlage nastaju u graničnim zonama građevine, na krovnom vijencu i vertikalnim serklažima. Prodiranje vlage uslijed kiše najčešće je prouzrokovano oštećenjima krovnog pokrova, neispravnostima limarije ili loše odrađenih spojeva te oštećenjem završnog fasadnog sloja. Rješenje za atmosfersku vlagu je sanacija loše izvedenih radova ili dotrajalih građevinskih elemenata objekta. 
Kondenzacijska vlaga je vlaga koja nastaje zbog loše termičke izolacije prostorija i neodgovarajuće ventilacije. Vodene kapljice, koje se najčešće sakupljaju u uglovima prostorija (gdje se nalaze vertikalni armirano-betonski stupovi) i pri plafonu (gdje se obično nalaze neizolirani horizontalni armirano-betonski serklaži i betonske grede), nastaju zbog razlike između vanjske (kada je vani hladno, uglavnom po zimi) i unutrašnje temperature (u prostoriji koja se grije). Kondenzacija se pojavljuje i na prozorskim staklima kao posljedica velike temperaturne razlike (može se izbjeći izborom termoizolacijskog stakla) ili kao posljedica stvaranja veće količine pare u prostoriji (kuhanjem, sušenjem rublja u stanu, tuširanjem i sl.)
Problem se rješava termoizolacijom objekta ili poboljšanim, odnosno pravilnim prozračivanjem. 

SPRJEČAVANJE POJAVE KONDENZACIJE
Kondenzacija se pojavljuje u dobro zabrtvljenim prostorijama jer je onemogućeno odvođenje vlage iz prostorije gdje se boravi. 
Zrak može preuzeti izvjesnu količinu vlage. Količina vlage koju zrak može apsorbirati ovisi o temperaturi: što je viša temperatura to zrak može primiti više vodene pare, odnosno ako zagrijavamo hladan i vlažan zrak, isušujemo ga i time raste njegova sposobnost preuzimanja vodene pare.
Kako bi se izbjegla kondenzacija sobnu temperaturu treba održavati na konstantnoj temperaturi, ne nižoj od 20°C, a količina vlage u zraku ne bi trebala prelaziti 45%. Osim što takve vrijednosti osiguravaju zdrave životne uvjete, ova kombinacija gotovo nikada ne izaziva problem kondenzacije na novijim prozorskim staklima.

UZROČNICI NASTANKA PLIJESNI
1. Slabo grijanje stana 
Slabo grijanje stana pridonosi nastajanju i širenju plijesni. Plijesan obično "napada" kuhinje, spavaće sobe i kupaonice. 
U 90% slučajeva plijesan nastaje zbog nedovoljnog grijanja, a ne zbog loše izgrađenih zgrada. Zbog slabijeg grijanja zidovi postaju hladni i vlažni, što su idealni uvjeti za nastanak plijesni. Sobna temperatura ne bi smjela biti niža od 20°C, a prostorije u stanu bi se trebale pravilno prozračivati 3-4 puta na dan.
2. Korištenje klimatizacijskih uređaja 
Pri radu klimatizacijskih uređaja dolazi do kondenzacije vlage iz zraka na njihovim hladnim dijelovima. Kondenzirana voda se odvodi iz uređaja, ali određena količina vlage se zadržava. Ti dijelovi nalaze se u unutrašnjosti klimatizacijskih uređaja koja je mračna i vlažna te je idealna za razvoj najrazličitijih vrsta mikroorganizama kao što su razne vrste plijesni, gljivice i bakterije. Nakupljanje ovih organizama može izazvati razne zdravstvene probleme osjetljivijim osobama kao što su astmatičari, osobe koje pate od alergija, djeca, stariji te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. 
Plijesni i gljivice opstaju na gotovo svim podlogama ako je vlažnost dovoljno velika, pa tako i na vlažnim dijelovima klimatizacijskih uređaja. Plijesni se razmnožavaju sporama koje se šire zrakom, a klimatizacija im pri tome pomaže. Da bi se suzbila plijesan potrebno je ispravno podesiti vlažnost zraka (30-60%), a klimatizacijske uređaje redovito čistiti i dezinficirati. 
3. Nepravilno prozračivanje
Stvaranje plijesni, vlažni prozori, crne mrlje na zidovima i slično posljedica su nedovoljnog i neadekvatnog prozračivanja prostorija i objekta. U jednom prosječnom kućanstvu dnevno isparava oko 14 litara vode u obliku vodene pare, a koja nastaje kuhanjem, tuširanjem te od samih stanara (disanje, znojenje i sl.), a držanje kućnih ljubimaca i uzgoj sobnog bilja također pridonosi stvaranju dodatne vlage u prostoru. Redovito i ispravno prozračivanje vrlo je važno u prevenciji i borbi protiv vlage u stanu. Prozračivanjem se u prostorije uvodi svjež i hladniji zrak, a zrak u prostoriji koji je topao i vlažan isušuje se. 
Pogreške koje se čine prilikom prozračivanja:
1. Za vrijeme sezone grijanja nikako se ne preporučuje prozračivanje preko zakrenutog prozora („na kip", „na ventus"). Za izmjenu zraka na ovakav način potrebno je minimalno 30 minuta. U takvoj situaciji toplina se doslovce „izbacuje" kroz prozor, a zidovi i namještaj se jako hlade. Uz značajan gubitak topline stvara se i dobra podloga za nastanak plijesni.
2. Za vrijeme prozračivanja obavezno zatvorite grijanje. U protivnom će proizvedena toplina odlaziti direktno kroz prozor što dovodi do povećanih toplinskih gubitaka.

PREPORUKE ZA SUZBIJANJE PROBLEMA S VLAGOM I SPRJEČAVANJE NASTANKA PLIJESNI U STAMBENOM PROSTORU
Opća pravila o ispravnom prozračivanju prostorija:
Kratko prozračivanje, odnosno prozračivanje na način da je prozor širom otvoren a vrata prostorije zatvorena, predstavlja energetski najštedljiviju vrstu provjetravanja. Stambene prostorije najbolje je prozračivati dva do tri puta dnevno u trajanju od 5 do 10 minuta. 
Poprečno prozračivanje (stvaranje propuha), odnosno istovremeno otvaranje dvaju prozora (ili prozora i vrata) koji su postavljeni jedan nasuprot drugog. Na ovakav način svježi zrak struji brže te je dovoljno 2 do 4 minute prozračivanja.
Dobro rješenje je i uređaj za prozračivanje 
Bolje i komfornije od prozračivanja otvaranjem prozora je kontrolirano prozračivanje preko uređaja za prozračivanje i odzračivanje. Na taj način se 90% topline koja se inače gubi prozračivanjem rekuperira preko navedenog uređaja. Toplina se u mehaničkom procesu oduzima odlaznom zraku i dovodi svježem zraku. 
Savjetuje se i obratiti pažnju na sljedeće stvari:
Provjetravanje spavaće sobe
Najbolje je provjetravati spavaće sobe odmah nakon ustajanja iz kreveta. Tako vlaga nastala tijekom spavanja nema šansu za taloženje na zidovima i namještaju, te posljedično, stvaranju plijesni.
Pravila prozračivanja koja vrijede za kuhinju i kupaonicu
U ovim prostorijama nastaje najviše vodene pare koja se skuplja na hladnijim površinama te može dovesti do oštećenja uslijed vlage i pojave plijesni. Zato vrijedi pravilo da se ove prostorije provjetravaju odmah nakon tuširanja i kuhanja prilikom čega treba voditi računa da para ne prodire u druge prostorije. Ukoliko u ovim prostorijama nema prozora uključite ventilatore na otprilike 10 minuta.
Postavljanje namještaja u stanu, posebno onog krupnog
Preporuka je postaviti krupne komade namještaja na unutarnje zidove, ako je ikako moguće. Ukoliko morate krupan namještaj postaviti uz vanjski zid, treba to učiniti uz razmak od 5 centimetara prema vanjskom zidu i stropu. Naime, iza velikih komada namještaja koji su direktno naslonjeni na vanjske zidove topao zrak ne može dovoljno cirkulirati što često uzrokuje nastanak kondenzata, potom i razvoj plijesni na hladnom zidu.  
Pravila o sušenju rublja 
Ukoliko imate mogućnost nemojte stavljati sušilicu rublja u prostor za stanovanje jer to uzrokuje nakupljanje vlage. Isto vrijedi za sušenje vlažnog rublja koje, ako ste u mogućnosti, treba sušiti vani.
Obratite pažnju na dobro brtvljenje 
Ukoliko je u stanu „propuh", ili u stanu nije dovoljno toplo, krivnja je na propusnim fugama. Fuge se nalaze na prozorima, kutijama za rolete i vanjskim vratima. Vodite računa o tome da sve fuge budu nepropusne. 

PROZORI I VLAGA OKO PROZORSKIH OKVIRA
Vlaga u stanu ponekad se zna pojaviti nakon zamjene stare drvene stolarije novom PVC ili ALU stolarijom. Ljudi često primijete određene probleme s vlagom nakon što promijene svoje stare prozore i vrata koji su slabo izolirali i kroz koje je "puhalo", novim prozorima koji odlično brtve i štede energiju. Kod starih prozora kroz koje je stalno „puhalo" ustvari je dolazilo do lagane i konstantne izmjene zraka u prostoriji i tim putem se zrak unutar prostorije puno sporije zasićivao vlagom te su problemi s kondenziranjem vlage bili manji.
Prozori otporni na kondenzaciju
Iako su energetski učinkoviti prozori danas dostupni svima, gubitak topline kroz njih je još uvijek veći od gubitka preko zidova. Kad je sustav grijanja u pogonu prozori ispod kojih se nalazi izvor topline manje kondenziraju, temperatura zraka je viša u blizini prozora nego u sredini sobe, što povećava otpor na kondenzaciju. 
Povećanje otpora kondenzaciji postiže se ugradnjom prozora ispunjenih inertnim plinom, primjenom low-e premaza koji povećavaju temperaturu stakla, izolacijskih odstojnika koji smanjuju toplinsku vodljivost i nevodljivih krila i okvira. 
Nastajanje kondenzacije i plijesni na i oko prozora
Ako su vanjski zidovi objekta dobro izolirani, bolne točke objekta su najčešće vrata i prozori  jer  imaju viši koeficijent prolaska topline u odnosu na zidove.
Pojavu kondenzacije u i na prozoru može uzrokovati:
- loše ili nedovoljno prozračivanje
- loš sustav prozorskih profila
- pojava toplinskih mostova prilikom ugradnje prozora
- nepravilno izvedena fuga prozora (dio između zida i prozora ili vrata).
Sprječavanje i izbjegavanje pojave kondenzacije na i oko prozora postiže se redovitim i pravilnim prozračivanjem 2-3 puta na dan.
Na tržištu su dostupni i sustavi za prozračivanje koji se ugrađuju u okvir samog prozora, odnosno vrata (u utor ili krilo). Ovi sustavi osiguravaju dugotrajnu i kontroliranu izmjenu zraka te ugodnu klimu u prostoriji. Nemaju nikakav utjecaj na protuprovalne sustave na prozorima, ugradnja je jednostavna, nevidljiva, a postoji i mogućnost i njihove naknadne ugradnje.



Trebate li više informacija?

Pošaljite nam upit za naše usluge

Rijeka stan koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se